OGLEDI I STUDIJE
BUDŽETSKI DEFICIT, JAVNI DUG I KRIZA FINANSIRANJA JAVNOG SEKTORA
Sažetak
Fiskalna politika u okviru makroekonomske politike, uz monetarnu politiku, u savremenoj ekonomskoj politici postala je osnovna poluga izabranih ciljeva razvoja i stabilizacije. Fiskalni sektor svojim prihodima, rashodima, javnim dugom, kamatama na dug, emisijom novca i kredita za pokriće budžetskog deficita i dr. postao je najsnažnija poluga razvoja, raspodele, stabilizacije, ali i oštrih sukoba interesa oko preraspodele budžetskih sredstava. Budžet i budžetska politika u poslednjim godinama su u središtu interesa javnosti, ali i velike glavobolje organa zaduženih za budžetsku politiku, posebno od početka nove svetske finansijske (i naše) krize. Uz praćenje koliko država stvarno opterećuje BDP svojom (uglavnom neproizvodnom i socijalnom) potrošnjom, pa do kontroverzi koliko je javna potrošnja izvor nestabilnosti privrede i neproizvodno opterećenje i gušenje poslovnog (preduzetničkog, privrednog) sektora. Narastanje deficita budžeta u poslednje tri godine, uz pravu eksploziju deficita, izbacili su opšti zahtev za smanjivanjem deficita, javne potrošnje, posebno ličnih i socijalnih izdataka, ali i velike dileme gde i kod kojih poreskih instrumenata povećati prihode, a da to ne ugrozi razvoj i standard stanovništva. Problem na koji ovde želim da ukažem jeste stvarna visina deficita konsolidovanog budžeta, zvanični deficit i sistem finansiranja deficita, ali i na ogromne probleme koji će nastati u sledećim godinama u budžetskoj politici. Kriza javnih finansija se kumulira već niz godina sa sve većim budžetskim deficitom i dominantno eksternim finansiranjem budžetskog deficita.
Reference
