Snežana Đorđević

  • Adresa: /
  • Email: /
  • Telefon: /
  • LinkedIn: /

Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu.

PRIMENA IT U JAVNOM SEКTORU OD STRANE LOКALNIH VLASTI – КORISTI I IZAZOVI

Članak se bavi značajem primena IКT u javnom sektoru na lokalnom nivou. Fokus je na većoj dostupnosti informacija za građane, njihovoj participaciji, većoj transparentnosti u radu lokalnih vlasti (organa, ustanova i preduzeća) i na poboljšanju kvaliteta usluga. U radu se analizira značaj ko-produkcije kao vida uključivanja građana u kreiranje IT paketa i aplikacija i u proces odlučivanja uopšte.

Nadalje, analizira se uloga službenika kao važnih aktera primene javnih politika, programa i paketa usluga koji rade uz podršku e-programa. Prati se obim diskrecije koju službenici imaju i njihova motivisanost da doprinesu boljim rezultatima. Identifikuje se razlika u njihovom ponašanju ako rade u centralizovanom ili decentralizovanom sistemu, tj. u (eng. top down) ili (eng. bottom up) pristupu politici.

Osnovni cilj rada je da se dobra iskustva razvijenih zemalja iskoriste kod nas - prikaz dometa digitalizacije u Srbiji, analizirajući aktivnosti države i lokalnih vlasti u razvoju e-uprave.

Teorijsko metodološki pristup: Metode istraživanja su analiza postojećih studija u ovoj oblasti (deskripcija), sinteza u izvođenju zaključaka, prikaz primera dobre prakse i njihova komparacija sa mogućnostima primene u Srbiji (analiza aktivnosti države i lokalnih vlasti).

Rezultati rada: U Srbiji je pri primeni IКT aplikacija u javnom sektoru slabo uključivanje građana, slaba ko-produkcija i slaba uključenost službenike što smanjuje njihovu motivisanost a time i kreativni doprinos rezultatima.

Zaključak: Кvalitetna primena IT u javnom sektoru, posebno na lokalnom nivou, traži veće uključivanje građana u procese odlučivanja jer su oni, kao i službenici koji primenjuju programe, bitan činilac kreiranja adekvatnih i održivih politika i paketa usluga.

PERIODIKA

POLITIKA STANOVANJA I PRAĆENJE DŽENTRIFIKACIJE – LEKCIJE IZ ŠVEDSKE

Predmet ovog članka je analiza načina vođenja politike stanovanja i rešavanja problema socijalne isključenosti i segregacije u gradovima u Švedskoj. Ova država je u vreme blagostanja imala jedan od najdemokratskijih koncepata dostupnog stanovanja da bi sa neoliberalnim konceptom preduzetnikog upravljanja napravila velike promene. Te promene su dovele do primene novih mehanizama i instrumenata upravljanja ali je došlo i do većih socijalnih razlika, do porasta siromaštva, socijalne izolovanosti i segregacije zbog zapuštanja brige o dostupnosti stanova. U tom smislu su iskustva švedskih gradova vrlo interesantna i za Srbiju kao tranzicionu zemlju koja je sa modela dostupnog i mešovitog stanovanja prešla na tržišni model. I u Srbiji država i lokalne vlasti zapostavljaju stambenu politiku. Cilj ove analize je identifikacija razloga i posledica prelaska na neoliberalni model te kako Srbija može da predupredi probleme koji su nastali u Švedskoj, da obezbedi dostupne stanove svojim građanima a smanji šanse za segregaciju i siromaštvo. Metode: analiza modela stanovanja, studija slučaja džentrifikacije u četiri grada u Švedskoj, te komparacija sa stanjem u Srbiji i Beogradu (vidovi džentrifikacije). Zaključak: Dostupnost stana, pored dobrog obrazovanja i kvalitetnog posla spadaju u najbitnije činioce blagostanja za pojedince te politiku stanovanja i u neoliberalnom ambijentu treba negovati, pre svega u odnosu na socijalno osetljive kategorije. Rezultat: Članak ukazuje da u Srbiji treba podići osetljivost za probleme siromašnih, podići kvalitet baza podataka, kreirati indikatore kao instrumente praćenja i vrednovanja rezultata ove politike uz participaciju građana.

PERIODIKA

ULOGA LOKALNE SAMOUPRAVE U OBLASTI SOCIJALNE ZAŠTITE – UČENJE IZ ISKUSTVA

Socijalna politika spade u zajedničke politike zemalja Evropske Unije jer ova oblast značajno doprinosi kvalitetu života stanovnika i zaštiti posebno osetljivih socijalnih grupa. Predmet analize je uloga lokalne vlasti (Evropski standardi i stanje u Srbiji) kao nivo koji je najbliži građanima, te ima mogućnost da kreira politike, programe i paket socijalnih usluga koje kroji prema potrebama građana. Cilj rada je da identifikuje kapacitete koje su lokalne vlasti izgradile u ovoj oblasti, te polja na kojima je moguće podići kvalitet rada u Srbiji (učenje iz iskustva i dobre prakse drugih, uspešnih zemalja). Teorijsko metodološki pristup: biće prikazano stanje u Srbiji (istraživanje o subsidijaritetu), način rada kao i komparativna iskustva u svetu. Očekivani rezultati i zaključak rada: Članak će ukazati na stanje u Srbiji i na prostor koji postoji da bi se sistemski ojačali kapaciteti lokalnih vlasti u ovoj oblasti: a. značaj strateškog planiranja lokalne vlasti uz svest da socijalna zaštita mora biti sagledana kontekstualno i multidisciplinarno; b. Značaj većeg uključivanja građana u kreiranje paketa usluga da bi odgovorile potrebama konkretnih stanovnika; c. Bolje informisanje građana o ponudi (javnog i privatnog sektora), bolja kontrola usluga socijalne zaštite (kvalitet indikatora, kvalitet baza podataka) kao i kvalitet kontrolnih instrumenata: inspekcije, IT paketi: građanin inspektor. Ispitivanje zadovoljstva građana uslugama, uz mogućnost korekciju slabosti je izuzetno važan aspekt o kome vlasti moraju brinuti.

PERIODIKA

POLITIKA URBANOG PLANIRANJA I GRADNJE

Ovaj članak prikazuje specifičnosti politike urbanog planiranja i gradnje uopšte, sa posebnim osvrtom na specifičnosti stanja u Srbiji. Članak analizira najvažnije aktere u ovom polju, njihove odnose, podelu nadležnosti, proces odlučivanja, procese kreiranja, realizacije i vrednovanja politike i projekata u ovoj oblasti. Posebno se fokusira na procedure, te konačne rezultate i efekte politike u smislu obezbeđivanja skladne, funkcionalno i razvojno održive zajednice, prijatne za život i rad. U radu se koristi komparativna analiza Švedske kao društva koje je obezbedilo profesionalne i demokratske standarde u ovoj oblasti, što je dobra osnova za prikaz slabosti našeg društva kao i moguće pravce korekcije i poboljšanja. U prilogu su, pored teorijskih analiza, dati i brojni podaci iz empirijskih istraživanja kao i slikoviti primeri zloupotreba građevinskog zemljišta kroz privatizaciju, pojava olake prenamene zemljišta, nepoštovanja profesionalnih standarda, slabe dostupnosti podataka, netransparentnosti procesa odlučivanja, ugrožavanja javnog interesa i javnog dobra kroz "tajkunske" projekte. Radi veće jasnosti kako se u praksi odvijaju ovi procesi, tekst se završava studijom slučaja novog kapitalnog projekat Beograd na vodi.

ç