Ljiljana Kolarski

The war in Ukraine represents a turning point in international relations that significantly affects the common foreign and security policy of the European Union. By taking place on European soil and mainly between Russia and Ukraine, it really indirectly affects several countries united in two important entities, the European Union and NATO. In this paper, we will deal with the analysis of the impact of the war in Ukraine on the countries of the Western Balkans, which are in a significant geopolitical position and have developed relations with Russia in the fields of foreign policy, security, and energy. The work aims to contribute to the understanding of the implications that are happening and that may arise in the domain of internal and foreign policy of the Western Balkan countries, and especially regional relations, as a consequence of the war in Ukraine. In the first part of the paper, attention is paid to a theoretical explanation of war and realism in international relations which could be implied to this war. Furthermore, a brief overview of the political events that led to the Russian invasion of Ukraine will be presented in order to understand the next chapter, which is dedicated to considering the response of each Western Balkan state to the beginning of the war and the events that came as a result of it.

Bolonjski proces predstavlja zajednički poduhvat država evropskog kontinenta u nameri da kreiraju jedinstveni prostora visokog obrazovanja koji će omogućiti razmenu znanja i ideja radi uspešnog odgovora na izazove globalnog tržišta. Od 1999. godine, kada je doneta Bolonjska deklaracija, do danas, 48 država je potpisalo i prihvatilo načela iste. Republika Srbija je potpisala Bolonjsku deklaraciju 2003. godine čime je započela reformu visokog obrazovanja. Proces sprovođenja reformi zahtevao je značajan napor kako bi se usvojila ključna načela i promenio dugogodišnji, tradicionalni način rada. U samom procesu reforme nailazi se na mnogobrojne probleme od kojih pojedini i dalje predstavljaju nedovoljno razrađene oblasti poput ESPB i mobilnosti. Stoga, osnovni cilj rada jeste pokušaj da se kroz analizu najčešćih problema stekne sveobuhvatniji pregled trenutnog stanja implementacije Bolonjskog procesa u oblasti visokog obrazovanja Republike Srbije kao i mogućnost za unapređenje.

Prikaz: Tijana Perić Diligenski. 2021. Rasprava o političkoj korupciji. Beograd: Čigoja štampa, 183 str.

Rad se bavi inicijativom „Otvoreni Balkan” sa namerom da kroz kritičku analizu diskursa ustanovi dominirajuće pozicije zemalja Zapadnog Balkana o ovom obliku regionalne saradnje. Autori će pokazati da su politički diskursi prema regionalnoj integraciji, sa jedne strane, proizvod unutrašnjeg nedovršenog procesa izgradnje države i nacije, dok su sa druge, direktna posledica otvorenih bilateralnih pitanja i odsustva jasne perspektive članstva u Evropskoj uniji. U radu se dokazuje da dominirajući negativni diskurs o inicijativi „Otvoreni Balkan” postavlja znak jednakosti između regionalne integracije i straha od gubitka suverenosti kako nad unutrašnjim političkim procesima, tako i nad putem evropskih integracija.

U današnjem vremenu identifikovan je veliki broj bezbednosnih problema među kojima se sve učestalije pojavljuje i trgovina ljudima. Iako inkorporirana u domaći i međunarodni pravni okvir kao krivično delo i dalje postoje teškoće u suprotstavljanju istom. Usled pogodnosti koje je donela globalizacija, otklanjanju granica i nesmetanom kretanju robe, ljudi i kapitala došlo je do procvata i unapređenja različitih oblika trgovine ljudima. Ona je postala veoma unosna aktivnost mnogih kriminalnih grupa kako u državi tako i inostranstvu što otežava njeno prepoznavanje i suzbijanje. Usled navedenog, rad ima za cilj da predstavi ključne odrednice i karakteristike trgovine ljudima kao organizovanog kriminala kako bi pomogle u procesu blagovremenog i adekvatnog suprotstavljanja.