Kosara Stevanović

  • Adresa: /
  • Email: /
  • Telefon: /
  • LinkedIn: /

Fakultet političkih nauka, Beograd

PERIODIKA

SPONA IZMEĐU IDEOLOGIJE I ORGANIZOVANOG KRIMINALITETA

Spona između terorizma i organizovanog kriminaliteta je jedna od najvećih pretnji globalnoj bezbednosti od kraja 20. veka, što je najvidljivije u saradnji između terorističkih grupa i grupa koje se bave ilegalnom trgovinom drogom. Glavni teorijski problem u istraživanju ovog spoja je objasniti razliku u različitim motivacijama terorističkih grupa i organizovanih kriminalnih grupa. Naime, motivacija za terorizam je uvek ideološke prirode i on je orijentisan na izazivanje dubinskih političkih i društvenih promena. S druge strane, motivacija za organizovani kriminalitet je materijalna dobit koja se ostvaruje pomoću ilegalne aktivnosti. Pitanje koje izvire iz ove konceptualne razlike je – kako ove grupe, koje se toliko razlikuju u orijentacijama i ciljevima, uspeju da uspostave uspešnu saradnju? U ovom radu, autor će probati da ponudi odgovor na to pitanje iz pozicije teorije racionalnog izbora. Iz perspektive racionalnog izbora, akteri se ponašaju na takav način, koji će im doneti najviše koristi, uz što manji trošak. S obzirom na to, autor smatra da i pripadnici terorističkih i organizovanih kriminalnih grupa donose svoje odluke na osnovu analize dobiti i troška. Da bismo testirali ovu hipotezu, u radu smo najpre usmereni na dekonstrukciju koncepta ideologije i osvetljavanje njenih glavnih funkcija u racionalizaciji i motivisanju aktera na delanje. Ideologija je kontroverzan termin, čije značenje varira od skupa uverenja u generalnom smislu, do lažne svesti čiji je cilj da održava interese vladajuće društvene klase. Naš cilj ovde je da osvetlimo ove funkcije ideologije i da pokažemo da je ideologija uvek bila, i ostala, alat za ostvarivanje interesa neke društvene grupe, bilo vladajuće ili neke manjinske političke grupe. S druge strane, smatra se da je organizovani kriminalitet ilegalna aktivnost vođena od strane racionalnih aktera radi ostvarivanja materijalne dobiti pomoću ilegalnih metoda kao što su nasilje, pretnje nasiljem i korupcija. Nakon analize koncepata ideologije i organizovanog kriminaliteta, rad osvetljava prirodu i tipove veza između terorističkih i organizovanih kriminalnih grupa u praksi. Autor smatra da oba tipa ovih grupa, posmatrani kao racionalni akteri, imaju mnogo razloga i interesa za saradnju, kao što su razmena znanja i dobara, ali i istih transportnih ruta.

PERIODIKA

VEZA IZMEĐU NIVOA OBRAZOVANJA I TERORIZMA

Predmet rada je veza između nivoa obrazovanja i učestvovanja u terorizmu i odgovor na pitanje da li postoji direktna veza između nivoa obrazovanja i terorizma. Naime, uprkos mišljenju javnog mnjenja da su teroristi neobrazovani, empirijska istraživanja pokazuju upravo suprotno – da su oni u proseku obrazovani pripadnici srednje klase. Rad najpre sagledava upravo ta istraživanja koja ukazuju na vezu između visokog obrazovanja i terorizma i potom pravi pregled različitih teorija koje objašnjavaju ove rezultate. Nakon toga, autorka koristi teoriju racionalnog izbora i generalnu teoriju napora da objasni svoju tezu da je veza između visokog obrazovanja i terorizma posredovana socioekonomskim uslovima u državi, te da ne postoji direktna veza između nivoa obrazovanja i učestvovanja u terorizmu. Na kraju rada umesto zaključka nude se neke preporuke koje mogu da se primene u sistemu obrazovanja, a u cilju smanjivanja mogućnosti od pojave terorizma.

ç