- Naslovna
- Istraživači
- Jasmin Hodžić
Jasmin Hodžić
Autor je master politikolog, Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu

NACIJA I NACIONALNA DRŽAVA U KONTEKSTU GLOBALIZMA I MULTIKULTURALIZMA
Imajući u vidu da globalizacija i multikulturalizam predstavljaju najozbiljnijeg oponenta nacionalnoj državi, u radu se propituje njihov uticaj na eroziju nacionalne države i transformaciju postojećih obrazaca društveno – političkog organizovanja. Globalizacija je na Zapadu Evrope istovremeno doprinela ubrzanju integralističkih procesa, slabljenju nacionalne države i, usled promene socio-demografske društvene strukture, uvođenju multikulturalizam kao optimalnog modela suživota sa imigrantskim grupama. Na Istoku Evrope, nakon urušavanja socijalističkih federacija odvijao se simultani proces društveno – političke i institucionalne transformacije i razgradnje nacionalnih država. Kao ključni ideološki oponent globalizaciji i multikulturalizmu, javlja se nacionalizam koji je, svoju ekstremnu menifestnost pokazao u Istočnoj Evropi i Balkanu početkom 90-tih godina 20. veka, a nakon talasa populističkih politika početkom 21. veka, doživljava reafirmaciju, istovremeno otvarajući prostor za povratak ideji resuverenizacije nacionalnih država uz slabljenje globalističkih koncepcija. Rad obuhvata četiri dela, od kojih se prvi odnosi na kratak istorijski prikaz mobilizacijske, legitimacijske i emancipatorske uloge nacionalizma u izgradnji nacionalne države. U drugom delu se analizira koncept multikulturalizma i njegovih dometa u zapadnim liberalnim demokratijama. U trećem delu se razmatra ekspanzija globalizma do 2000-tih, a nakon toga, sa prodorom levog i desnog populizma, reafirmacija ideje resuverenizacije nacionalne države. U poslednjem delu se analiziraju posledice povratka nacionalističke ideologije i društveno-političke transformacije u post-komunističkim društvima.

ULOGA I ZNAČAJ NACIONALNIH SAVETA NACIONALNIH MANJINA U SRBIJI
Jedan od temeljnih aspekata na putu izgradnje demokratske i pravne države je poštovanje manjinskih prava. To podrazumeva postojanje, ne samo pravnog okvira za njihovu zaštitu, već i aktivnu participaciju pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu. Pored političkih partija nacionalnih manjina, mehanizam koji omogućava snažnu zaštitu, veću participaciju i kulturnu autonomiju pripadnicima nacionalnih manjina, svako su i nacionalni saveti nacionalnih manjina. U radu se analizira uloga i značaj nacionalnih saveta nacionalnih manjina koji predstavljaju temeljni oslonac delotvornog odlučivanja nacionalnih manjina o zaštiti njihovih posebnosti čime se ostvaruje pravo na manjinsku samoupravu i kulturnu autonomiju. U fokus ovog rada je analiza ustavno-pravnog položaja nacionalnih manjina u Srbiji, normativni okvir nacionalnih saveta, i slabosti zakonskog rešenja. Prikazuju se izborne procedure sa njenim slabostima, kao i razlozi snažne politizacije nacionalnih saveta.