Институт За Политичке Студије

Добрињска 11
11000 Београд

Контакт подаци

ИНТЕГРАТИВНИ МУЛТИКУЛТУРАЛИЗАМ У БИВШОЈ ЈУГОСЛАВИЈИ

Сажетак

Ауторка анализира политику и праксу интегративног мултикултурализма у бившој Социјалистичкој Федеративној Републици Југославији (СФРЈ), чије су последице уочљиве и данас. Бројни механизми који су чинили структуру интегративног мултикултурализма у бившој СФРЈ, данас представљају неке од главних циљева од којих полазе и којима стреме мањинске групе у Србији. Анализа историјског контекста и државне конституције некадашње државе Југославије јасно упућују на постојање праксе интегративног мултикултурализма у различитим формама, која је као таква представљала политички одговор државе на „разноликост”, али и значајан идеолошки и политички концепт владајућих елита. Интегративни мултикултурализам у Србији био је присутан почевши од Берлинског конгреса (1878) када су усвојене одредбе о верским слободама које су наметнуте балканским државама – Турској, Румунији, Бугарској и Србији, од стране Француске, Немачке, Аустро-Угарске и Италије, преко формирања Прве Југославије (1918–1945), односно Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца, а затим и Друге Југославије (1945–1992), Федеративне Народне Републике Југославије (ФНРЈ) која је 1963. године променила назив у Социјалистичка Федеративна Република Југославија (1963–1992), након чега је уследио период међунационалних ратова у југословенској федерацији за које се управо интегративни мултикултурализам сматра одговорним.

Референце

  • Bašić, Goran. 2017. „Multikulturalizam: kako dalje?” Forum za sigurnosne studije, vol. 1 (1): 33-43.
  • Bolčić, Silvano.1981. Razvoj teritorijalnih zajednica. Beograd: Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta.
  • Inglis, Christine. 1996. Multiculturalism: New Policy Responses to Diversity. UNESCO Policy Papers 4.
  • Eriksen, Džans Martin i Frederik Stjernfelt. 2013. Demokratske kontradikcije multikulturalizma. Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
  • Žanin Čalić, Mari. 2013. Istorija Jugoslavije u 20. veku. Beograd: CLIO.
  • Jović, Dejan. 2024. Uvod u Jugoslaviju. Novi Sad: Akademska knjiga.
  • Kivisto, Piter. 2002. Multiculturalism in Global Society, New Jersey: Blackwell Publishing.
  • Kimlika, V. 2002. „Odgovor i zaključak.” U: Može li se izvoziti liberalni pluralizam?, ur. V. Kimlika i M. Opalski, 301–359. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.
  • Kymlicka, Will. 2007. Multicultural Odysseyes. New York: Oxford University Press.
  • Cosovschi, Agustin. 2015. Between the Nation and Socialism in Yugoslavia. The Debate between Dobrica Ćosić and Dušan Pirjevec in the 1960s, Slovansky prehled 101.
  • Marković, Predrag. 2001. „Odnos partije i Tita prema jugoslovenskom i nacionalnom identitetu.” U: Identitet: Srbi i/ili Jugosloveni, ur. Laslo Sekelj. 13–52. Beograd: Institut za evropske studije.
  • Milenković, Miloš. 2013. „Jugoslovenski multikulturalizam.” U: Ogledi o jugoslovenskom kulturnom nasleđu, ur. Ivan Kovačević, 109–123. Beograd: Filozofski fakultet.
  • Milosavljević Stević, Milena. 2023. Održivi oblici multikulturalizma u Srbiji. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu: Fakultet političkih nauka.
  • Mesić, Milan. 2012. „Je li (njemački) multikulturalizam mrtav?” U: Aporije multikulturalizma, ur. A. Lošonc i D. Prole. 11-31. Novi Sad: Mediteran.
  • Mušović, Ejup. 1996. „Položaj Muslimana u Srbiji.” U: Položaj nacionalnih manjina u SRJ, ur. M. Macura i V. Stanovčić, 743–751. Beograd: SANU.
  • Obradović, Žarko. 2002. Manjine na Balkanu. Beograd: Čigoja.
  • Pandurević, Vinko. 2021. Etnonacionalna homogenizacija na post-jugoslovenskom prostoru/ Ethno-national homogenization in the post-Yugoslav area. International journal of economics and law. [Onlajn izd.]. vol. 11, no. 32. 74–85.
  • Pavković, Aleksandar. 1998. „Multikulturalizam kao uvod u rasparčavanje države: slučaj Jugoslavije.“ U: Sociološki pregled, vol. XXXII, br. 2, 155–170. Beograd: Sociološko društvo Srbije i Institut društvenih nauka.
  • Protić, Milan. 2015. Velika iluzija: život i smrt Jugoslavije. Beograd: Colorgrafx.
  • Popov, Nebojša. 1993. „Građanski rat kao reka ponornica.” U: Filozofija i društvo IV. 188–189. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju.
  • Paul, Shoup. 1989. Communism and Yugoslav National Question, East Central Europian Studies of Columbia University, New York and London.
  • Prato, Giuliana. (2009). Beyond Multiculturalism: Views from Antropology. UK: University of Kent.
  • Stanković-Pejnović, Vesna. 2010. „Mogu li „nacionalne države” na Balkanu negirati multikulturalizam?“. U: Sociološka luča IV/2, 103–115.
  • Stojković, M. (1998). „Uvodne napomene.” U: Položaj nacionalnih manjina u SRJ, ur. M. Macura i V. Stanovčić, 489–499. Beograd: SANU.
  • Tadić, Ljubomir. 1993. „Permanentni građanski rat.” U: Filozofija i društvo IV. 184–188. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju.
  • Fukujama, Frensis. 2022. Identitet. Podgorica: CID.
  • Wieviorka, Michel. 1998. „Is multiculturalism the solution?”, Ethnic and racial studies, vol. 21, no. 5.