Izaberi jezik:
Tema broja

DEMOKRATIJA I MORALNA REGULACIJA

UPOTREBA DEMOKRATIJE I DRŽAVE U POPULISTIČKE I TOTALITARNE SVRHE SAVREMENIH VLASTODRŽACA

Sažetak

Predmet ovog rada su slabosti savremenih demokratskih poredaka koje proizilaze iz upotrebe modernih manipulativnih tehnika onih koji uspevaju da na demokratskim izborima dobiju poverenje za ulazak u vlast. Savremene demokratije pod udarom su populističkih obećanja koja su najčešće nerealna, odnosno neostvariva. Spoj populizma i demokratije najčešće je proizvod nemoći političkih elita, odnosno političkih partija u državama da rešavaju najbitnije probleme građana, odnosno da podignu rast i razvoj ekonomskog sistema, da uvedu vladavinu prava i oporave političke institucije da racionalno i efikasno funkcionišu u okviru političkog sistema. Savremene demokratije nisu podjednako razvijene i nemaju podjednake šanse u razvijanju. Paralelizam vlasti najčešće je završavao u totalitarizaciji demokratije. U savremenim demokratskim državama, posebno u onim koje se nalaze u procesu demokratske tranzicije, pokazuje se da političke vođe (partijske vođe) i kada na izborima osvoje državne funkcije ne odriču se partijskog vođstva. Na taj način demokratije postaju podređene i zarobljene od strane političkih partija, posebno njihovog političkog vođstva i vođa. Analiziran je i odnos slobode i demokratije. Iskustva pokazuju da se demokratija uspešnije utemeljuje tamo gde su ljudi osvojili slobode nego tamo gde demokratija tek treba da omogući slobode građanima. Analizirane su i opasnosti po demokratiju koje proizilaze iz zloupotrebe demokratskih uslova. Posebna opasnost po savremene demokratije proizilazi iz okolnosti u kojima oni koji dođu na vlast učine sve da društvom i državom zavladaju antipolitički principi: ravnodušnost, strah i strepnja i osećaj nemoći. Antipolitički principi ugrožavaju demokratski poredak, a oni koji se s njima služe ruše demokratiju.

Ključne reči:

Reference

    1. Arent, Hana, Izvori totalitarizma, Feministička izdavačka kuća 94, Beograd, 1998.
    2. Arent, Hana, O slobodi i autoritetu, Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin“, Zrenjanin, 1995.
    3. Berlin, Isaija, Četiri ogleda o slobodi, Nolit, Beograd, 1992.
    4. Bobio, Norberto, Budućnost demokratije, Filip Višnjić, Beograd, 1990.
    5. Brinkmen, Džon, Kulturne kontradikcije demokratije, Filip Višnjić, Beograd, 2008.
    6. Dal, Robert, Demokratija i njeni kritičari, CID, Podgorica, 1999.
    7. Goše, Marsel, Demokratija protiv same sebe, Filip Višnjić, Beograd, 2004.
    8. Harison, Ros, Demokratija, Clio, Beograd, 2004.
    9. Matić, Milan, Liberalizam, Populizam, Demokratija, Institut za političke studije, Beograd, 1992.
    10. Moffitt, Benjamin and Tormey, Simon, „Rethinking Populism: Politics, Mediatisation and Political Style“, Political Studies, 62, no. 2/2014.
    11. Neumann, Franz, Demokratska i autoritarna država, Naprijed, Zagreb, 1974.
    12. Piccone, Paul, „Postmodern Populism“, Telos, 103/1995.
    13. Sartoti, Đovani, Demokratija šta je to?, CID, Podgorica, 2001.
    14. Smilov, Daniel and Krastev, Ivan, „The Rise of Populism in Eastern Europe: Policy Paper“, у зборнику: Populist Politics and Liberal Democracy in Central and Eastern Europe (Editors: Grigorij Mesežnikov, Ol’ga Gyárfášová, Daniel Smilov), Institute for Public Affairs, Bratislava, 2008.

     

PERIODIKA Srpska politička misao 2/2015 УДК 321.01:321.7 71-89
ç