ULOGA HRVATSKIH MITOLOGEMA U GENERISANJU SRBOFOBIJE: HRVATSKA KAO „PREDZIĐE HRIŠĆANSTVA“ I SRBI KAO „VLASI“

Dario O. Kršić

Sažetak

Mnogobrojni su primeri istorijskih konstrukata, koji već vek i po služe ideologiji „hrvatskog državnog prava“. Ovaj rad predstavlja nastavak razmatranja najvažnijih mitologema ugrađenih u temelje nacionalnog identiteta Hrvata. Neke od njih, spomenute u prošlom broju ovog časopisa („Hrvatska do Drine“ i „Crvena Hrvatska“), evoluirale su davno u faktoide; utkane su u „kolektivno sećanje“ hrvatske nacije i anatomiju srbofobije. Kako bi struktura mržnje bila čvršća, a velikohrvatske težnje opravdane, srpski narod bio je podvrgnut doziranoj rasističkoj pogrdi od strane istaknutih hrvatskih istoričara, političara i katoličkog sveštenstva u 19. i 20 veku. Uporedo s instrumentalizacijom istorije, kreirane su i predrasude o krajiškim Srbima, koji su preimenovani u „posrbljene Vlahe“: narod antropološki pomalo stran i kulturno prilično udaljen od evropske civilizacije. Nižerasno „slavosrpsko smeće“, kako ga nazvaše „očevi hrvatske nacije“, smetalo je svekolikom napretku naroda i države otkako se „doteplo“ u Hrvatsku, i počelo se smatrati nedostojnim saživota s „pravim ljudima duha hrvatskog“ – tobožnjim „potomcima Gota“, Arijevaca, vojnika-osvajača iz drevnog Irana. Srbi, s druge strane, zadobiše epitet „sužanjske pasmine“, kojima Grci ili Mađari „dadoše ime“; postadoše „potomci martologa“, u kojima kipti „zlo i rđa“, pljačkaši i robitelji „svete zemlje Hrvatske“, „predziđa hrišćanstva“. Nestankom osmanlijske pretnje, iako je vekovima činio najveći deo krajiških vojnih trupa, srpski narod predstavljen je kao „vlaški nakot zreo za sekiru“, poslušnik „srbijanskih gegula“ i njihove „ciganske dinastije“. Time je mitomanisanje, potpomognuto hrvatskim naučnim i obrazovnim institucijama, uspešno završilo svoj srbomrzački zadatak: nadahnulo je pogrom u tri navrata za samo stotinu godina. Međutim, indukovalo je i kroatofobiju, omogućivši na neodređeno vreme „circulus vitiosus“ srpsko-hrvatskih konflikata.

Reference

• Долгова, Светлана, Е. Иванова, А. Турилов, Т. Суботин-Голубовић. 2009. Москва – Сербия, Белград – Россия: Сборник документов и материалов, Т. 1: Общественно-политические связи XVI-XVIII вв., Москва–Белград: Архив Србије/Главное архивное управление города Москвы/Федеральное архивное агентство/Российский государственный архив древних актов.
• Гавриловић, Славко. 1993. Из историје Срба у Хрватској, Славонији и Угарској (XV-XIX век). Београд: Филип Вишњић.
• Грујић, Радослав М. 1989. Апологија српскога народа у Хрватској и Славонији. Београд: Просвета/Баштина.
• Гавриловић, Славко. 1981. „Срби у Хабсбуршкој монархији од краја XVIII до средине XIX века“. У Историја српског народа, Књ. 5. Св. 2: 5-106.
• Крестић, Василије. 1995. Историја Срба у Хрватској и Славонији 1848-1914. Београд: Завод за уџбенике и наставна средства.
• Супек, Руди. 1973. Друштвене предрасуде: социјално-психолошка разматрања. Београд: Радничка штампа.
• Bartulin, Nevenko. 2014. The Racial Idea in the Independent State of Croatia: Origins and Theory, Leiden/Boston: Brill.
• Boyce, Mary. 1975. A History of Zoroastrianism. Leiden/Köln: E. J. Brill.
• Bradvarović, Konstantin. 1902. Arnautluk u Zagrebu. Novi Sad: Srpska štamparija Dra Sv. Miletića.
• Chamberlain, Houston Stewart. 1912. Die Grundlagen des neuzehnten Jahrhunderts. München: Verlag von F. Bruckmann.
• Czoernig, Karl Freiherr von. 1857. Ethnographie der Oesterreichischen monarchie. I Band. Erste Abtheilung. Wien: K.-K. Hof- und Staatsdruckerei.
• Dabić, Vojin S. 1984. Banska krajina (1688-1751). Beograd/Zagreb: Istorijski institut u Beogradu/Prosvjeta.
• Fine, John V. A. (Jr.). 2010. When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods. Ann Arbor: University of Michigan Press.
• Gligo, Vedran. 1983. Govori protiv Turaka: Orationes contra Turcas, Split: Logos.
• Goldstein, Ivo. 1995. Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb: Novi Liber/Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
• Horvat, Rudolf. 1904a. Povjest Hrvatske. Petrinja: Tiskara Dragutina Benka.
• Horvat, Rudolf. 1904b. Pripovijesti iz hrvatske povijesti. Zagreb: Društvo Sv. Jeronima.
• Karbić, Damir. 2004. „Šubići Bribirski do gubitka nasljedne banske časti (1322.).“ U Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vol. 22: 1–26.
• Katancsich, Math. Petro Pannonio. 1798. De Istro eiusque adcolis commentatio: in qua autochtones Illyrii ex genere Thracio advenae item apud Illyrios a primis Rerumpublicarum temporibus ad nostram usque aetatem praesertim quod originem linguam et literaturam eorumdem spectat deducuntur. Budae: Typis regiae Universitatis Pestinensis.
• Klaić, Nada. 1976. Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u 16. i 17. stoljeću. Beograd: Nolit.
• Klaić, Vjekoslav. 1897. Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347. Zagreb: Matica Hrvatska.
• Margetić, Lujo. 2004. „Krsni list hrvatske države (Trpimirova darovnica) i međunarodni položaj hrvatske države narodnih vladara.“ U Starine. Knjiga 62: 1–40.
• Moravcsik, Gyula, Jenkins, R. J. H. 1967. Constantine Porphyrogenitus De Administrando Imperio. Dumbarton Oaks: Center for Byzantine Studies.
• Morrock, Richard. 2010. The Psychology of Genocide and Violent Oppression: A Study of Mass Cruelty from Nazi Germany to Rwanda. Jefferson: McFarland & Co.
• Mužić, Ivan. 2011. Hrvatska povijest devetoga stoljeća. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.
• Nilles, Nikolaus. 1885. Symbolae ad illustrandam historiam Ecclesiae orientalis in terris coronae Sancti Stephani. Oeniponte: Typis et sumptibus Feliciani Rauch.
• Pavičić, Stjepan. 1962. „Seobe i naselja u Lici.“ U Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Antropogeografska istraživanja III. Knj. 41: 5–330.
• Peričić, M., L. B. Lauc, I. M. Klarić, S. Rootsi, B. Janićijević, I. Rudan, R. Terzić, I. Čolak, A. Kvesić, D. Popović, A. Šijački, I. Behluli, D. Đorđević, L. Efremovska, Đ. D. Bajec, B. D. Stefanović, R. Villems, P. Rudan. 2005. „High-Resolution Phylogenetic Analysis of Southeastern Europe Traces Major Episodes of Paternal Gene Flow Among Slavic Populations“, Molecular Biology and Evolution, Vol. 22: 1964–75.
• Petrić, Hrvoje. 2011. „Pokušaj rekonstrukcije ukupnog broja stanovnika Varaždinskog generalata i Križevačke županije od kraja 16. do početka 18. stoljeća“, Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja, Vol.10, No.19: 45–57.
• Petrić, Hrvoje. 2014. „Predavci – Prilog poznavanju podrijetla stanovništva.“ U Cris : Časopis Povijesnog društva Križevci,Vol.XVI. No.1: 43–55.
• Petrić, Hrvoje. 2007. „Prilog poznavanju etnokonfesionalnih promjena u Podravini u XVII. stoljeću“, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, No. 18: 277–300.
• Sakcinski, Ivan Kukuljević. 1868. „Kratak ljetopis hrvatski Ivana Tomašića malobraćanina.“ U Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, ur. Ivan Kukuljević Sakcinski, 3-34. Zagreb: Družtvo za jugoslavensku povjestnicu i starine.
• Smičiklas, Tade. 1882. Poviest hrvatska 1. Zagreb: Matica Hrvatska.
• Spalatensis, Thomae Archidiaconi. 2006. Historia Salonitanorum atque Spalatinorum pontificum. Budapest/New York: Central European University Press.
• Starčević, Ante. 1868. Ime Serb. Zagreb: Slovi Karla Albrechta.
• Starčević, Ante. 1893. Najnovija davorija, Zagreb: Tiskom Antuna Scholza.
• Starčević, Ante. 1876. Pasmina slavoserbska po Hervatskoj. Zagreb: Tisak Lav. Hartmána i družbe.
• Südland, L. 1918. Die südslawische Frage und der Weltkrieg. Wien: Manz Verlag.
• Šišić, Ferdo. 1908. Hrvatska povijest. Drugi dio: od godine 1526. do godine 1790. Zagreb: Matica hrvatska.
• Šišić, Ferdo. 1944. Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića: 1102-1301. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.