Tema broja

OBRAZOVANJE KAO FAKTOR OSNAŽIVANJA POSEBNO UGROŽENIH GRUPA STANOVNIŠTVA I ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE

OBRAZOVANJE KAO FAKTOR SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA – RIZICI PREVREMENOG NAPUŠTANJA ŠKOLSKOG SISTEMA NA TERITORIJI OPŠTINE BELA PALANKA

Sažetak

Predmet istraživanja predstavlja osipanje učenika u osnovnoj i srednjoj školi i rano napuštanje školovanja, koji najčešće dovode do socijalnog isključivanja. U radu se razmatra doprinos porodičnih prilika navedenome – obrazovanja roditelja, materijalnog statusa porodice, odnosa i veza među članovima, kao i sredine – školskog okruženja i odnosa u razredu. Takođe, u radu su predstavljene i teškoće (prepreke) sa kojima se deca iz siromašnih domaćinstava sreću u obrazovnom sistemu. Opšti cilj ovog istraživanja je analiza faktora koji dovode do osipanja dece na nivou osnovne i srednje škole. Kao specifični ciljevi mogu se izdvojiti: povezanost porodične sredine i školskog postignuća; socijalno-ekonomski status porodice; obrazovni nivo roditelja, zaposlenost roditelja, stambeni uslovi; struktura porodice – bračni status roditelja, broj dece u porodici, broj članova porodice; ponašanja roditelja prema deci; porodična vaspitna praksa, podsticanje i pomoć deci u učenju, praćenje dečijeg rada i uvid u ponašanje dece u slobodnom vremenu, primena vaspitnih mera, stavovi roditelja prema obrazovanju, saradnja sa školom, uključenost roditelja u školske aktivnosti i izradu domaćih zadataka; odnos među članovima u porodici kroz porodičnu klimu; faktori rizika za nenastavljanje školovanja; ispitati da li su škole dovoljno inkluzivne i da li stvaraju atmosferu prihvatanja među učenicima, te kako to posledično dovodi do napuštanja škole posebno onih koji su zbog drugih razloga (npr. siromaštvo) već u riziku od nenastavljanja školovanja. Siromaštvo, odnosno socijalna i ekonomska deprivacija glavni je uzrok napuštanja škole zbog čega je važno ukazati kako ono dovodi do nenastavljanja školovanja. Socijalno i ekonomski deprivirana deca rastu u sredinama koje su veoma siromašne i na taj način im je smanjena mogućnost intelektualnog stimulisanja (npr. manja mogućnost za upotrebu knjiga i računara). Takođe, siromaštvo često odvraća decu od škole, tako što se rano uključuju u proces rada; povezanost društveno-ekonomskih faktora i školskog postignuća; mesto stanovanja (selo-grad), životni standard porodice, postojanje kulturnih intitucija u sredini.

Ključne reči:

Reference

    • Колин Марија,Обрасци живота у сиромаштву и нове парадигме Европске уније“, Социологија (2), Институт друштвених наука Београд, 2008, стр. 87-96.
    • Републички завод за социјалну заштиту, Праћење друштвене искључености у Србији, Internet,http://www.zavodsz.gov.rs/PDF/iskljucenost/Selekcija%20i%20karakteristike%20ciljnih%20grupa….pdf
    • Џуверовић Борислав, „Класни аспекти образовања“ У: М.Поповић, М. Богдановић, С. Вујовић (ур).  Друштвене неједнакости, Филозофски факултет, Институт за социолошка истраживања, Београд, 1987, стр. 121-157.
PERIODIKA Socijalna politika 1/2020 1/2020 УДК 37.014.53(497.11) 29-53
ç