MODERNI POGLED NA SVIJET, MEHANICISTIČKA PARADIGMA I EKOLOŠKA KRIZA

Irina Kovačević

Sažetak

Moderna, moderni pogled na svijet i njihova mehanicistička paradigma (čiji su samo spoljni i vidljivi izraz industrijalizacija i urbanizacija) doveli su do enormnih ekoloških problema i destruktivne ekološke krize. Oni su proizveli ali i ubrzali pojave vezane za ekološke probleme i ekološke krizu. Teoretičari Moderne su utemeljili pogled na svijet koji je praktički i proizvodno povećao potrošnju, obim materijalnih dobara i usluga, skratio radni dan i povećao dokolicu, podigao životni standard miliona ljudi, ali nije uspio poboljšati kvalitet života i otkloniti ekološke probleme i ekološku krizu. U ovom radu smo ukazali na značaj teme kao predmeta istraživanja kako u naučnom, tako i u društvenom smislu, jer su ekološki problemi proizvod mehanicističke para­digme i njene kulture (Moderne) kao jednog modela života koji će i ubuduće stvarati još veće ekološke probleme i još većy ekološku krizu. Zato smatramo da je neophodno ukazati na značaj drugačije paradigme (holističke, bioetičke i bioekološke) koja bi obezbijedila veći kvalitet života i održivost razvoja sadašnjih i budućih generacija. Dominantni kopernikanski način mišljenja mora ustupiti mjesto antikopernikanskom načinu mišljenja, Moderna Antimoderni, a mehanicistička paradigma holističkoj, bioetičkoj i bioekološkoj paradigmi.

Reference

1. Bekon F., Novi organon, Naprijed, Zagreb, 1964.
2. Деспотовић Љ., Еколошка парадигма: прилози заснивању политичке екологије, Стилос, Нови Сад, 2002.
3. Džejms P, Torp N., Drevna otkrića, Narodna knjiga Alfa, Be­ograd, 2002.
4. From Е., Čovjek za sebe, Naprijed, Zagreb, 1977.
5. Gidens E., Klimatske promene i politika, Clio, Beograd, 2010.
6. Gidens E., Odbegli svet: kako globalizacija preoblikuje naše živote, Stubovi kulture, Beograd, 2005.
7. Horkhajmer M., Adorno Т., Dijalektika prosvjetiteljsta, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1974.
8. Istorija evropskog mentaliteta: glavne teme о pojedinačnim prikazima (prir. P. Dincelbaher), Službeni glasnik – Beo­grad, CID – Podgorica,  2009
9. Jevtić B., Društvena alternativa: teorija naučno-tehnološkog razvoja, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
10. Kangrga M., Spekulacija i filozofija – od Fichtea do Marxa, Službeni glasnik, Beograd, 2010.
11. Klein N., Doktrina šoka: uspon kapitalizma katastrofe, Gra­fički zavod Hrvatske, Zagreb, 2008.
12. Маркс К., Енгелс Ф., Изабрана дела, т. I-II, Култура, Београд, 1950.
13. Milosavljević Lj., Pod/sticanje slobode: novovekovna misao о društvu, Filozofski fakultet, Niš, 2008.
14. Mumford L., Mit о mašini: Pentagon moći, I-II, Grafički za­vod Hrvatske, Zagreb, 1986.
15. Radivojević R., Sociologija nauke, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, 1997.
16. Rifkin J., Posustajanje budućnosti, Naprijed, Zagreb, 1986.
17. Tadić Lj., Filozofija prava, Naprijed, Zagreb, 1983.
18. Van Doren C., Povijest znanja: prošlost, sadašnjost i buduć­nost, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005.
19. Walker R., Moderna tehnologija i civilizacija: uvod u ljud­ske probleme u doba strojeva, Naprijed, Zagreb, 1968.