AKTUELNO
FUKUJAMIN KONCEPT DRŽAVE, DRUŠTVA I MEĐUNARODNIH ODNOSA
Sažetak
Fukujamina teza o „kraju istorije“ nije čisto njegov izum, već pozajmljen od Hegela i interpretatora njegovih misli Aleksandra Koževa. Na njegovo teoretsko stvaralaštvo su uticali i Aron, Veber, Marks i Tokvil. Bazirajući se na Hegelu, Fukujama je zaključio da je istorijski razvoj vodio oslobođenju čovečanstva, a ekonomski i politički razvoj su omogućili stvaranje univerzalnog društva zasnovanog na principima liberalne demokratije, što je omogućilo čovečanstvu da dosegne „kraj istorije“. Taj kraj se inkarnira u univerzalnoj i homogenoj državi, koja je dobila svoje priznanje jer je odnos gospodara i sluge podigla na univerzalni nivo. Ova optimistička vizija je ublažena Ničeovim pojmom „poslednjeg čoveka“, jer i sam pojam „kraj istorije“ ne znači kraj u doslovnom smislu, već se uzima kao kamen-međaš između hladnoratovskog i poslehladnoratovskog perioda ljudske istorije. Fukujama je svestan činjenice da demokratija može imati i teže posledice po čoveka, jer je savremeni čovek sputan da pokaže svoju vrednost u političko-pravnom sistemu koji je stvorio. Marksovi stavovi su mu pomogli da shvati značaj ekonomskog razvitka i njegov uticaj na društvene odnose, a Veber i Aron su mu pomogli da shvati značaj racionalnih postupaka i ideologije u međunarodnim odnosima. Odnos između gospodara i sluge zajedno sa ekonomskom racionalizaciяm sveta utiče i na preobražaj odnosa između država. Najzad, Fukujamina teorija je podložna kritici zbog svoje kontroverznosti, ali i površnog tumačenja od strane samih kritičara. U kritici se posebno istakao Hantington svojom teorijom o sukobu civilizacija.
Reference
