ISTORIJSKE, KNJIŽEVNE I PRAVOSLAVNE TEME
FEDOR NIKIĆ O PROBLEMU DECENTRALIZACIJE I LOKALNE SAMOUPRAVE
Sažetak
Fedor Nikić tokom svoje naučne karijere bavio se problemima, odnosima i ličnostima novije srpske istorije. Posebno se bavio problemom mađarskog revolucionizma i pretenzijama ka srpskoj Vojvodini. Obradio je fenomen centralizma vlasti, te decentralizacije i lokalne samouprave u Srbiji, od Karađorđa kroz ceo 19. vek, sve do ujedinjenja u Kraljevinu SHS/Jugoslaviju, 1918. godine. Problemom decentralizacije se bavio kao odnosima u Austrougarskoj monarhiji i kasnije u Kraljevini SHS. U radu kojim prezentujemo ključne delove Nikićeve istorijske i pravno-politikološke misli, obradili smo decentralizaciju, lokalnu samoupravu i opštinu. Decentralizacija, kako ističe Nikić, ne sme da ugrožava centralnu vlast, mora biti u službi funkcionalnosti države, svakodnevnim problemima ljudi. Lokalnu samoupravu je gledao kao pre svega ekonomski i kulturni problem. Osnova lokalne samouprave je opština. Najveći nivo samouprave je osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Smatrao je da određeni krugovi mađarske politike u Vojvodini decentralizuju i lokalnu samoupravu mogu zloupotrebiti u svoje separatističke planove. Pisao je o sličnom problemu i kod ostalih evropskih naroda. Njegovi radovi imaju pre svega politikološki karakter i često su na granici nauke i publicistike. Nikić se bavio i socijalnom istorijom smatrajući da se mora poraditi na kulturnom uzdizanju seljaštva. Kraće vreme se iz tih razloga posvetio i političkom delovanju, te je prišao Savezu zemljoradnika (1920) i postao i glavni sekretar stranke. Posle izbora 1921, razočaran u politiku okrenuo se naučnom i nacionalnom radu.
Reference
