„NEADEKVATNE GRANICE”: GENERATOR NESTABILNOSTI POSTJUGOSLOVENSKOG BALKANA
Differentia specifica Balkana su latentna nestabilnost i konfliktni kapacitet čiji su istovremeni i uzrok i posledica neadekvatne granice. Koristeći ovaj termin S. Hantingtona, autor argumentovano tvrdi da one proističu iz „balkanskog subporetka” koji . . .
STRUKTURALIZAM I POSTSTRUKTURALIZAM: TEORETSKE TENZIJE I DIMENZIJE
U ovome radu se upoređuju i kritički propituju najvažnije karakteristike strukturalizma i poststrukturalizma kao dve izuzetno važne teorijske orijentacije za razumevanje aktuelne društvene i političke stvarnosti in genere. U tom smislu, analiziraju se . . .
URUŠAVANJE DEMOKRATIJE I RAĐANJE NEOIMPERIJALNOG TIPA GRAĐANINA
Rad predstavlja kritičku analizu položaja građanina u savremenom demokratskom društvu, sa naročitim osvrtom na proces slabljenja društvenog i političkog angažovanja građana. Globalizacija, individualizacija, vrtoglavi razvoj tehnologije, brojni socijalni . . .
OTUĐEN ČOVEK (RADNIK) POSTHUMANE KAPITALISTIČKE EPOHE – PERSPEKTIVA NIČEA I MARKSA
Cilj rada je pokazati da su Marks i Niče, mislioci koji teže da se prevlada epoha, kroz revoluciju mišljenja koja se buni protiv otuđenog čoveka koji u našem posthumanom dobu postao samo najamni radnik, a sam je postao roba. Njihova stajališta će se . . .
IGRA UVERAVANJA U VELIKIM GRUPAMA
U tekstu istražujem primenu teorije igara na političke fenomene u velikim grupama (više od dva igrača). Fokusiram se na problem kolektivnog delanja u okviru igre uveravanja (assurance game). Nakon izlaganja opšteg oblika sa dva igrača, pokazujem kako . . .
DESTABILIZACIJA PARTIJSKIH SISTEMA I PORAST POPULIZMA U ZEMLJAMA BIVŠE SFRJ
Porast populizma širom sveta zahvatio je i prostor bivše Jugoslavije. Posledice ovog populističkog rasta, koji još traje, ostavio je posledice na institucije sistema. Partijski sistemi ovih studija slučaja doživeli su značajne transformacije. S obzirom . . .
KONCEPTUALIZACIJA OTPORNOSTI U NAUKAMA BEZBEDNOSTI
Otpornost je poslednjih decenija postala sveprisutan termin u akademskom i stručnom diskursu usled, implicitnog ili eksplicitnog, prihvatanja nedostataka tradicionalnog pristupa prevencije. Izvedenica iz latinskog glagola “resilire” – skočiti unazad, . . .
„LAŽNE VESTI” ILI DEZINFORMACIJE: (SAMO)REGULATORNI OKVIR I IZAZOVI U PRAKSI
„Lažne vesti”, ili ispravnije – dezinformacije i kao fenomen i kao termini jesu u hiperinflaciji. Ni u praksi, ni u medijskoj teoriji, a ni u medijskom pravu ne postoji jasan konsenzus šta sve spada pod „lažne vesti”, odnosno koji je to „neprijatelj . . .