NAROD I NACIJA - teorijske škole i pravci
Koncepti društvenih termina Narod i Nacija nisu jednoznačajni, iako se u uobičajenoj terminologiji (komunikaciji) često izjednačavaju. S obzirom na procese poznate kao globalizacija, koji su zahvatili međunarodnu zajednicu tokom 20. veka, a koji će . . .
SAVREMENI TEORIJSKI KONCEPTI NACIONALNE DRŽAVE
U radu se određuju savremeni koncepti nacionalne države iz ugla teorije politike i naglašava njihov bliži karakter sa stanovišta nauke politikologije religije, kao posebne politikološke discipline koja blisko koorespondira sa političkom teorijom. Ovde . . .
SRPSKO PRAVOSLAVLJE I MENTALNI SKLOP SRBA
Religije su uvek igrale veliku ulogu u stvaranju mentalnog sklopa svojih sledbenika. Tako je pravoslavlje uticalo na stvaranje srpskog mentalnog sklopa. Mentalna struktura Srba je impregnirana pravoslavljem. Od srednjeg veka, posebno od formiranja autokefalne . . .
PROBLEM NACIONALNE NAUKE: ODREĐENJE ETNOLOGIJE I ETNOSA KOD MILENKA S. FILIPOVIĆA
Milenko S. Filipović je istaknuti srpski etnolog, koji je radio tokom prve polovine 20. veka, pokušavajući da osavremeni svoju nauku preispitivanjem njenih zadataka i osnovnih pojmova, kao što je naslovni pojam etnosa. Ovaj poznati srpski etnolog je doprineo . . .
GRAĐANSKI KONCEPT CRNOGORSKE NACIJE - TEHNOLOGIJA ASIMILACIJE SRBA IN VIVO
Kroz ovaj naučni rad autor istražuje identitetsko pitanje u Crnoj Gori. Predmet istraživanja je identitet kao individualni doživljaj kolektivnih vrednosnih predstava o: poreklu, naciji, veri, državi... Istovremeno, ovde se identitetu pristupa i sa stanovišta . . .
EVROATLANTSKO RASRBLJAVANJE CRNE GORE
U članku se raspravlja o srpskom jezičkom i istorijskom korenu crnogorskog identiteta, kao i o savremenom evroatlanstkom procesu rasrbljavanja Crne Gore. Poništavanje srpskog jezika kao jezika većinske Crne Gore i donošenje odluke o novom nazivu jezika, . . .
GEOPOLITIKA I ĆIRILICA
Izbor pisma nikada nije neutralan po smislu, jer uvek sa sobom nosi kulturalne vrednosti i obeležja, odnosno označava pripadnost određenoj tradiciji, ali i određene ideološke i političke poruke. Izbor pisma u našoj sredini (ćirilica ili latinica) . . .